Posted by & filed under Planinarenje u Srbiji.

 

                                             Borač – ugašeni vulkan

 

 

         Borački krš (515m) se prostire sa leve strane Boračke reke, desne pritoke Gruže, na površini od 52 hektara. Ovaj redak reljefni fenomen čini stenoviti i razriveni deo vulkanskog masiva Ješevca. Delovanjem spoljašnjih sila (vode, vetra i topote) od eruptivnih stena dacita i andezita stvoreni su neobični erozivni mikrooblici reljefa – takozvani glavuci – kojih ima ih u raznim oblicima poput piramide, kupe, stubova, kule, igle, tornjeva, ploča i nazupčenih grebena.

 

 

 

           Na obodu Boračkog krša vidljivi su ostaci srednjovekovnog grada Borača. Pretpostavlja se da su gradnju ovog utvrđenja započeli Vizantijci, a da je bio dovršen u doba prvih Nemanjića. Prvi put se pominje 1219. godine u prvoj “Žičkoj povelji”, a procvat je doživeo u vreme kneza Lazara i despota Đurđa Brankovića.

           Da bi došli do Boračkog krša i vrhova prepešačićemo 14 kilometara sa visinskom razlikom oko 550 metara, preko proplanaka, livada i šuma obojenih prelepim jesenjim zutim bojama ili grabovim zelenim.

 

 

1511051_10152728641779502_23901045_n

                                                                   Sa vrhova boračkih stena prostire se pogled na Gružansko jezero

 

          Posle obilaska stenovitih oblika silazimo u selo Borač koje je smešteno u senci ovih čarobnih formacija usred doline. U podnožju se nalazi crkva sagrađena 1350. godine. Crkva je sa tri strane zaklonjena strmim liticama, a sa četvrte stoletnim lipama, tako da je vidljiva tek kada se dođe do nje. U blizini crkve nalazi se izuzetno retko sačuvano staro groblje na kojem ima spomenika i stećaka (ima ih preko hiljadu) potiču još iz srednjeg veka. Nemarom meštana groblje je često zaraslo i jedva se vidi od visoke trave. U samom selu je očuvano i nešto starih kuća sa kraja 19. i početka 20. veka.

 

 

 

Od Beograda putujemo 125 km do sela Brestovac odakle krećemo na pešačenje, a bus odlazi u Borač gde će nas čekati. Ko nije kondiciono spreman, može ići busom do Borača, obilaziti znamenitosti i popeti se do boračkih stena ako ume da se orjenitiše.

 

Polazak je sa parkinga na uglu ulica Drinske i Sarajevske. Povratak se očekuje do 22h

Prijave na mail: altionline@gmail.com

 

U skladu sa epidemiološkom situacijom maske na licu su obavezne u busu.

 

Sa sobom poneti: mali ranac sa nešto hrane (sendviči, grickalice, voće, slatkiši…), najmanje 1,5 litar vode, kremu za sunčanje, naočare, kišnu kabanicu, rezervnu presvlaku (majicu) i rezervnu obuću. Od stvari koje ponesete, višak možete ostaviti u busu tokom našeg treka. Obući se prikladno pešačenju tj.obuću (patike ili gojzerice), trenerku ili drugu odeću koja je udobna, kao i jaknu sa kapuljačom ili poneti kapu.

 

 

Detalji o Boraču za ljubitelje istorije: Gradnju ovog utvrđenja započeli su Vizantinci, a završili Nemanjići. Kao grad, prvi put je spomenut 1219. godine, a procvat doživljava u vreme kneza Lazara, i despota Đurđa Brankovića. Borač je tada, po nekim podacima, imao četiri hiljade stanovnika što je mnogo za ondašnje gradove. Prvi put grad Borač pominje se u “Žičkoj povelji” Posle Kosovske bitke 1389. godine, tokom jeseni, snage kraljevine Mađarske, predvođene Žigmundom Luksemburškim su upale u Srbiju. Tada su pored ostalih gradova osvojili i Borač.
Mađari su nakon gubitka Borača ponovo osvojili ovaj grad 1397. godine. Nakon konačnog proterivanja Mađara, za vreme despotovine, ovde se izdaje jedna vrlo značajna povelja, kojom se potvrđuju povlastice u trgovini Dubrovačke republike u Srbiji. Kada su Turci napali despotovinu, 1438. godine Borač biva zapaljen i razrušen. Nakon Segedinskog mira 1444. godine, Borač se obnavlja, da bi konačno bio uništen 1458. godine. Tvrđava koja je postojala na Boračkom Kršu, imala je dimenzije 150×70 metara.
Grad je porušio Murat II 1438. god. za vreme osvajanja Srbije kada je porušio i grad u Čestinu i dvor despota Stefana Lazarevića u Belom polju.

 

 

Na osnovu Zakona o turizmu i Službenog glasnika RS, br. 17/2019, putovanje je samo za planinare koji imaju planinarsku karticu Planinarskog saveza Srbije sa overenom markicom za tekuću godinu i da se planinarska akcija organizuje u skladu sa statutom Sportskog kluba Alti.

 

 

Učesnici na akciju polaze na sopstvenu odgovornost, uz pridržavanje preporuka za nastavak trenažnog procesa u svim sportskim objektima vrhunskih sportista i ostalih sportista u sistemu sporta Republike Srbije, a sa ciljem primena mera prevencija i smanjenja rizika prenošenja virusa SARS-CoV-2, koje je doneo Krizni štab za suzbijanje zarazne bolesti Covid-19,  kao i uz pridržavanje mera Pravilnika o bezbednosti i odgovornosti u izvođenju planinarskih aktivnosti Planinarskog Saveza Srbije: http://www.pss.rs/wp-content/uploads/2015/11/6-pravilnik-o-bezbednosti.pdf. Napominjemo da prema Zakonu o turizmu (član 86, stav 4) za putovanje nije obezbeđena zaštita u pogledu garancija putovanja.