Posted by & filed under Planinarenje u Srbiji.

                                         

                                                   Atrakcije istočne Srbije obilazimo 03. – 04. aprila 

            Planina Tupižnica, Klisura Ždrelo, prerast Bogova vrata, planina Krstatac, utvrđenje Soko grad

 

 

                                                                                                      TUPIŽNICA 1160 m

 

          Planina Tupižnica prostire se između Knjaževca i Boljevca. Njen najviši vrh nalazi se na 1160 metara nadmorske visine, a sama planina je tajanstveno lepa i nedovoljno istražena. Ova oaza prirode uvek iznova mami uzdahe planinara koji je pohode, očarani njenom raznovrsnošću, šumama, stenovitim formacijama i vidikovcima sa prelepim pogledom koji se pruža sve do Rtnja. Tupižnica je stanište retkih vrsta životinja i ptica. Pored planinara i speleologa posećuju je i paraglajderi.
          Tupižnicu zovu i “ostrvskom planinom”, jer je sa svih strana okružena nizinom. A poznata je po desetinama speleoloških objekata, od kojih su najpoznatiji “tupižnička ledenica” i “Davidova propast”, duboka stotinak metara.

 

Polazak na pešačenje je iz sela Bučje. Staza je duga oko 13 kilometara sa oko 650 metara visinske razlike. Po završenom treku krećemo ka Knjaževcu. Usput obilazimo klisuru Ždrelo.

 

 

                                                                                                   KLISURA ŽDRELO

                        
          Nalazi se u ataru sela Stogazovac, u narodu je još poznata i kao knjaževački meteori. Starost stena procenjuje se na oko 100 miliona godina. Duga je 1,5 km, a duboka 130 metara. Kroz Ždrelo protiče Zubetinačka reka, koja ulaskom u selo Stogazovac, menja ime u Stogazovačka reka.
          Krečnjačke stene neposredno uz reku izdižu se do visine 70-80 m i specifičnih su formacija. Najviše litice su Lisičji kamen, koji se naziva još i Momin ili Devojački kamen i Zdravački kamen. Sa vrha ove litice pruža se pogled na klisuru i selo. Širina klisure u najužem delu, na samom dnu, iznosi 2-3 m. Ovo je bio jedini prolaz pre prosecanja puta kroz klisuru. Na dnu klisure, u koritu reke nalazi se izvor koga meštani nazivaju „Božja trpezica”. Izvor ima lekovito dejstvo za očne bolesti. Pored izvora je pronađen rimski žrtvenik, što dokazuje postojanje ovog izvora još u antičko doba.

     Smeštaj i noćenje u hotelu u Knjaževcu

 

 

                                                                                           KRSTATAC i BOGOVA VRATA

 

               Planina Krstatac spada u srednje visoke planine sa najvišom tačkom od 1070 m (nazubljeni vrh Šiljak). Sa vrha se pruža pogled 360 na brojne vrhove planina – Rtnja, Suve planine, Tupižnice, Ozrena, Device…                                                                                                                                                Krstatac se odlikuje brojnim atraktivnim reljefnim oblicima. Najpoznatiji oblici kraškog reljefa su nekoliko malih pećina, prozorac „Bogova vrata” i izvor „Buk”. U podnožju planine nalazi se pećina „Novakovci” koja nije turistički uređena za posete. A takođe i kanjon Urdeškog potoka i Milušinački vodopad. Staza je dužine oko 14 km sa 650 metara visinske razlike.

Foto: visiteastserbia.rs Foto: https://anta019.blogspot.com/

      Po završenom treku idemo u Sokobanju gde su slobodne aktivnosti do 18  h.

 

 

                                                                                                       SOKO BANJA

 

           Šta posetiti: Izletište Lepterija – S Lepterije se, drvenim mostićem preko Moravice, dolazi do staze koja vodi do prirodnog fenomena poznatog kao Bogorodica u steni. Šetnja do Lepterije vodi kroz panorame koje obiluju zelenilom. Na tom putu je i restoran „Pećina“ smešten ispod stene na obali reke. Idealno mesto za ručak u prirodi ili odmor uz kafu u toku šetnje.
             Od Lepterije laganim pešačenjem za samo petnaestak minuta stiže se do Soko grada. Nema pouzdanih podataka o njegovom nastanku… izvesno je da se radi o srednjovekovnoj tvrðavi izraðenoj na temeljima utvrðenja iz četvrtog do sedmog veka. Pominje se u biografiji despota Stefana Lazarevića, a porušen je tokom borbi za turski presto koje je vodio sultan Musa poznatiji kao Musa Kesedžija, koji se pominje i kao glavni krivac za rušenje Crkve Svete Petke nedaleko od izletišta Lepterija. Crkvica je trenutno u fazi obnove. Od nje se laganom šetnjom stiže i do obližnje pećine koju narod naziva Hajduk Veljkovom.

 

 

                                                                                                    PROGRAM:

 

Prvi dan – Polazak iz Beograda u 6:00h sa parkinga na uglu ulica Drinske i Sarajevske. Sa usputnom pauzom za kafu stižemo oko 9-10h u Bučje. Polazak na pešačku turu na Tupižnicu. Posle pešačenja u popodnevnim časovima busom idemo u kanjon Ždrelo. Obilazak oko 1h i polazak za Knjaževac. Predveče smeštaj u Knjaževcu. Noćenje.

Drugi dan – Doručak i polazak u 6:00h za Milušinac. U 7:00 startujemo pešačenje na Krstatac sa obilaskom prerasti i drugih atrakcija. Po završenom treku oko 13h – 14h krećemo busom u Sokobanju. Slobodne aktivnosti do 18:00h. Povratak u Beograd se očekuje do 22h                                                                                                                                                                                   

 

Prijave na mail altionline@gmail.com                                                                                                                                                                    Vodič: Dragana Rajblović, SK „Alti“ (vodička licenca UIAA MB 452) (www.alticlub.org.rs)

 

 

                                     U skladu sa epidemiološkom situacijom maske na licu su obavezne u busu.                                   

 

Za pešačke akcije sa sobom obavezno poneti: mali ranac sa nešto hrane (sendviči, koštunjavi plodovi, suvo voće…), najmanje 1,5 litar vode, kremu za sunčanje, naočare, kapu, rukavice (nije obavezno), planinarske štapove (nije obavezno), kišnu kabanicu, rezervnu presvlaku (majicu). Obući se slojevito, kao i prikladno pešačenju tj.obuću (cipele ili gojzerice), trenerku ili drugu odeću koja je udobna, kao i jaknu sa kapuljačom.                                                                                                                                                                                   

 

 

 

Na osnovu Zakona o turizmu i Službenog glasnika RS, br. 17/2019, putovanje je samo za planinare koji imaju planinarsku karticu Planinarskog saveza Srbije sa overenom markicom za tekuću godinu i da se planinarska akcija organizuje u skladu sa statutom Sportskog kluba Alti.

 

 

Učesnici akcije planinare na sopstvenu odgovornost, uz dužno pridržavanje Pravilnika o bezbednosti i odgovornosti u izvođenju planinarskih aktivnosti Planinarskog Saveza Srbije:http://www.pss.rs/wp-content/uploads/2015/11/6-pravilnik-o-bezbednosti.pdf . Napominjemo da prema Zakonu o turizmu (član 86. stav 4) za putovanje nije obezbeđena zaštita u pogledu garancija putovanja.