Posted by & filed under Uncategorized.

 

 

                         Planinarska akcija:  Kapadokija i planina Uludag, uspon na vrh Kara Tepe 2543m

                                                                                  

                                  

 

                                                                           PLAN I PROGRAM PUTOVANJA:

– Polazak iz Beograda u 17h sa parkinga na uglu ulica Drinske i Sarajevske. Noćna vožnja, preko Bugarske.
 – Prelazak granice sa Turskom. Smeštaj u Istanbulu. Slobodne aktivnosti. Noćenje.                                                                                              – Polazak u Bursu. Smeštaj. Obilazak
 – Uspon na Uludag, Kara Tepe 2543m. Povratak. Noćenje.
 – Polazak u Goreme. Smeštaj noćenje.
– Obilazak/pešačenje – Open air museum, Red, Rose, Swords walley (18 km)
– Letenje balonom. Učišar napušteni grad. Pešačenje dolinom White, Love, (8 km)
– Kanjon Ihlara (6/14 km staza), podzemni grad Dernikuyu
– Pašabagi, Zelve, (Čavušin). U 13h polazak u Edirne, smeštaj, noćenje
 – Polazak za Srbiju. Dolazak u Beograd u večernjim satima

 

Prijave i detalji na mail: altionline@gmail.com, 

Vodič: Dragana Rajblović, SK „Alti“ (vodička licenca UIAA MB 452) (www.alticlub.org.rs)

 

 

Kapadokija je staropersijska reč i u prevodu znači Zemlja lepih konja. U Kapadokiji su živele drevne civilizacije helenska, rimska, hrišćanska i islamska, a takođe je zovu i „ Kolevka hrišćanstva“.
Kapadokija sa svojim vulkanskim stenama neobičnih oblika, izgleda bajkovito, kao zemlja hobita, vilenjaka ili patuljaka. Danas se u tim stenama pored impresivnih istorijskih objekata, nalaze restorani, kafići i hoteli. Sa vrhova stenovitih formacija koji imaju brojne vidikovce sa pogledom i na “vilinske dimnjake”, može da se posmatra let stotine šarenih balona i to sa najboljim pogledom u ranim jutarnjim časovima pre izlaska sunca.
Ovaj fenomen prirode nastao je u 4. veku pre nove ere u belom kamenu, odnosno belom vulkanskom pepelu, znanom kao tuf, koji se milenijumima, uz pomoć vode i vetra, menjao i postao ono što je danas.

 

 

 

Uludag planina je poznata još iz antičkih vremena kada su je smatrali planinom bogova. Mit koji se vezuje za planinu jeste da su bogovi baš odatle posmatrali bitku za Troju. Nalazi se u regiji Marmara kod grada Burse. Najviši vrh Uludaga je Kara Tepe 2543 m.
U upotrebi je i naziv Kesisdag što se prevodi kao planina monaha. Ovaj naziv potiče iz srednjeg veka kada je ova planina bila mesto prvog manastirskog centra gde su boravili monasi koji su bili protiv zvanične religije Konstantinopolja. Novo ime Uludag je dobila 1925. godine.

Uspon na Kara Tepe kreće sa 1750 mnv iz ski centra. Staza kojom se ide do vrha i nazad je ukupne dužine 16 kilometara sa 1000 metara visinske razlike kumulativno. Jutarnji polazak (žičarom ili busom) iz Burse je sa 100 mnv, što znaci da se u jednom danu prelazi 2500 m visine.  

 

 

 

Bursa je stara 8.500 godina, razvijala se pod Bitinijskom, Rimskom i Vizantijskom civilizacijom, a kasnije je postala prva prestonica Osmanske države. Danas je četvrti najveći grad Turske sa 2,1 miliona stanovnika. U njoj živi 60 odsto stanovnika koji su poreklom sa Balkanskog poluostrva.
Jedna od turističkih atrakcija je gondola Bursa – Uludag (tur. Teleferik) koja spaja Bursu i planinu. Za samo 15 minuta može da se stigne od grada do planine i najduža je žičara na svetu.

 

 

 

Istanbul, kroz istoriju poznat kao Vizantion, Konstantinopolj i Carigrad, najnaseljeniji je grad u Turskoj Republici i privredno, kulturno i istorijsko središte zemlje. Istanbul je transkontinentalni grad u Evroaziji, smešten na Bosforskom moreuzu (koji razdvaja Evropu i Aziju) između Mramornog i Crnog mora.

 

 

 

Goreme – grad muzej na otvorenom je ustvari kompleks manastira i crkava, izdubljenih u stenama, i nalazi se na UNESC ovoj listi svetske baštine. Crkve u Goremi sadrže najlepše očuvane freske iz ranovizantijskog perioda, a među njima su najposećenije: Tokali, Crna crkva, crkva Svetog Vasilija, crkva Svete Varvare i crkva Svetog Jovana. Kompleks okružuju doline sa kamenim formacijama svakakvih oblika i ne zna se koja je lepša i neobičnija. Doline imaju i specifične nazive – Dolina mašte, Dolina ljubavi, Dolina monaha…Ulaz za muzej je oko 75 lira/ 8 evra.

Cavusina (Čavušin) – Zovu ga Grad duhova zbog napuštenog naselja na uzvišenju u kom su nekada živeli Grci. Kuće su bile izdubljene u stenama, ali su zbog obrušavanja napuštene.

Pasabagi (Pašini vinogradi) je mesto sa najneobičnijom policijskom stanicom, koja je ustvari izdubljena u kamenom stubu. Upravo tu su i najlepši vilinski dimnjaci. Nekada su se ovde u otvorima stena nalazile isposnice monaha od kojih je najpoznatija isposnica Svetog Simeona. Do njih se može popeti drvenim merdevinama

Zelve Vadisi je drugi Muzej na otvorenom. Naselje se prostire na 3 doline koje su povezane stepenicama i stazama, a nekada su korišćeni tuneli čiji su ulazi označeni na stenama i kroz koje se može proći, umesto da se spolja obilazi okolo. Doline su bile naseljene isposnicima između IX i XIII veka da bi ih posle naselile porodice hrišćana i muslimana, tako da ovde ima i crkava I džamija. Naselje je napušteno tek polovinom XX veka kada je država Kapadokiju proglasila nacionlnim parkom.

 

 

 

 

Uchisar (Učhisar) kamena prirodna tvrđava je skroz izbušena prolazima i prostorijama, a do vrha se dolazi obezbeđenim vijugavim stepeništem sa spoljne strane. Ulaz se plaća simbolično.

Ortahisar – naziv znači središnji dvorac, jer je kasaba u centru oblasti. I tu se uzdiže prirodna tvrđava, mnogo strmija od one u Uchisaru.

 

 

 

Dernikuyu, podzemni grad – Kapadokija ima brojne podzemne gradove koji su pravi inženjerski poduhvati i remek dela arhitekture, nastali, kako se pretpostavlja još u 7 i 8 veku p.n.e. da bi u kasnijim periodima, za vreme Vizantije, bili prošireni. Svi su ukopani duboko u zemlju i po više nivoa (kao soliteri u utrobi zemlje). 35 km od Goreme, Dernikuju koji su izgradili Frigijci, jedan od najdubljih, 85 metara je ispod površine zemlje i mogao je da primi 20.000 stanovnika. Kroz njega teče pitka voda, ima niz ventilacionih sistema, pojedinačnih stanova, prodavnice, bunare, oružarnice, škole, prostorije za stoku, pa čak i groblje. Grad je skriven iza velikog kamena koji prekriva ulaz, a i svaki od spratova može se zatvoriti na taj način. Podzemni tuneli Dernikuyu-a ga vezuju sa još četiri grada! U vreme persijskog carstva korišćen je kao naselje za izbeglice, a kasnije i kao sklonište hrišćanima od Rimljana i Arapa. Takođe je služio i kao sklonište tokom ekstremnih vremenskih prilika, paklenih vrućina ili jakih hladnoća. Ulaznica je 50 lira – oko 5 evra.

Ihlara kanjon – ova stenovita dolina je najveći kanjon u regiji, udaljen 100 km od Goreme. Kroz kanjon, dubok oko 100 – 150 m, protice Melendiz, reka uskog korita. Duž kanjona su u stenama brojne crkve i monaške kelije, do kojih se prilazi stepenicama. Kanjon postaje religiozni centar u IV veku, a freske su nastale kasnije, oko XI veka. Nažalost mnoge su oštećene, od strane bahatih posetilaca, a neke od zuba vremena.

 

 

 

                                 Oktobar je idealno vreme za posetu Kapadokiji jer su temperature vrlo prijatne                                                                        

 

 

   OPŠTE INFORMACIJE

– Viza nije potrebna za boravak do 90 dana u periodu od 6 meseci računajući od dana prvog ulaska
– Nacionalna valuta je turska lira (TL). Vodeće inostrane konvertibilne valute mogu se zameniti za nacionalnu valutu u                                                     menjačnicama i bankama, čija je mreža vrlo razvijena, kako u turističkim mestima, tako i u gradovima
– 10 evra je oko 100.3172 TL
– Vremenska zona: GMT+1 (jedan sat unapred u odnosu na vreme u Srbiji po letnjem računanju vremena).
– Turska kuhinja je jedna od 5 svetskih kuhinja

 

 

 

 

Na osnovu Zakona o turizmu i Službenog glasnika RS, br. 17/2019, putovanje je samo za planinare koji imaju planinarsku karticu Planinarskog saveza Srbije sa overenom markicom za tekuću godinu i da se planinarska akcija organizuje u skladu sa statutom Sportskog kluba Alti.

 

Učesnici na akciju polaze na sopstvenu odgovornost, uz pridržavanje preporuka za nastavak trenažnog procesa u svim sportskim objektima vrhunskih sportista i ostalih sportista u sistemu sporta Republike Srbije, a sa ciljem primena mera prevencija i smanjenja rizika prenošenja virusa SARS-CoV-2, koje je doneo Krizni štab za suzbijanje zarazne bolesti Covid-19,  kao i uz pridržavanje mera Pravilnika o bezbednosti i odgovornosti u izvođenju planinarskih aktivnosti Planinarskog Saveza Srbije: http://www.pss.rs/wp-content/uploads/2015/11/6-pravilnik-o-bezbednosti.pdf. Napominjemo da prema Zakonu o turizmu (član 86, stav 4) za putovanje nije obezbeđena zaštita u pogledu garancija putovanja.