Posted by & filed under Planinarenje u Srbiji.

 

 

            Košaninova jezera, Savina isposnica u steni, Čemerno, Studena planina

 

                                                                                                         

 

          Košaninova jezera su redak prirodni fenomen koji se nalazi na planini Goliji, kod sela Vrmbaje. Poznata po tome što nivo vode u njima opada i što presuše kada su kišni dani, a onda kada grane sunce, jezero ponovo nadolazi. Za njih znaju tek pojedini zaljubljenici u prirodu.To su ustvari dva jezera, malo i veliko, u obliku elipse, na oko 900 metara nadmorske visine na Goliji, a Unesko ih je proglasio rezervatom biosfere 2001. godine. Ono što je još posebno kod ovih jezera jeste to što je voda u jednom njihovom delu slana.
Veliko jezero predstavlja jednu specifičnu biljnu formaciju jer se u njemu naselila biljka metlasta oštrica. Ona je formirala velike i visoke busenove, pa se oni međusobno dodiruju i na pojedinim mestima jezero izgleda kao livada.
Staza do jezera i vrha je kružna u ukupnoj dužini od 10 km i oko 350 m visinske razlike. Vodi od manastira Pridvorica do pomenutih jezera i obližnjeg vrha Molitva (1001 m) odakle se spušta ka početnoj tački tj završava kod manastira.

         

 

         Sveti Sava je podigao sebi isposnicu posle povratka sa Hilandara u koju se povlačio za vreme postova gde se u miru i tišini molio. Po predanju, on upravo u isposnici piše Studenički tipik i Žitije Svetog Simeona, a srednjovekovni zapisi otkrivaju da je on u nedostupnoj klisuri ustanovio čitavu prepisivačku školu iz koje su potekle knjige ispisane srpskim jezikom i ćirilicom da pruže narodu najveće blago – prosvetu.
         Postoji Donja i Gornja isposnica. Do Gornje se stiže šumskom stazom koja je ukupne dužine do gore i nazad istim putem 6 km i 350 m visinske razlike. U Gornjoj isposnici posle prolaska kroz drvenu kapiju, ukazuje se impozantna višespratna isposnica, koja je uzidana u liticu, a do nje vodi uska staza i drveni natkriveni most. U srednjem veku imao je ulogu da rušenjem spreči dolazak neprijatelja na ovo mesto.

 

 

         Čemerno planina se nalazi na levoj strani Ibra, severno od reke Studenice. Pored najvišeg vrh Smrdljuč (1579m) tu su vrhovi Kom (1537m), Rudo brdo (1487m) i drugi. Planina je prekrivena mešovitom šumom, u kojoj su na pojedinim delovima grebena veći ili manji travnati proplanci s pašnjacima.                                                                                                                                                                                                                                                     Pored lepote poznata je i po velikoj površini prekrivenoj borovnicom. U novembru 1915. godine, ovde su se vodile žestoke borbe u Prvom svetskom ratu. Austrougarska vojska nameravala je da preseče ibarsku dolinu i onemogući povlačenje glavnine srpskih armija. Najveći broj poginulih bio je na Čemernu i prostoru zvanom Smrdljuč. Život je izgubilo oko 2000 srpskih i 625 austrijskih vojnika. Potomci preživelih boraca kažu da je Smrdljuč dobio naziv zbog neprijatnog mirisa koji se širio od raspadnutih tela poginulih vojnika. Prema rečima istoričara, Srbija je spašena na ovom planinskom vrhu, jer je omogućeno povlačenje srpske vojske preko Crne Gore i Albanije.
         Posle rata, Austrijanci su otkopali ostatke svojih vojnika i preneli ih u Austriju. Kosti srpskih vojnika i dalje su rasute po ovoj planini. Nijedan srpski vojnik nije imao dostojnu sahranu posle ove bitke i nikada nije napravljena ni lista poginulih. Zato se na vrhu danas nalazi krst i svake godine se održava pomen.
         Uspon na Smrdljuč nije za početnike, zbog dužine staze od 30 kilometara i visinske razlike oko 1500 m kumulativno.

 

 

 

        Studena planina se nalazi južno od Stolova, a klisura reke Ibar odvaja je od Čemerna na zapadu. Njen najviši vrh je Kavgalija 1355 m. Grebenom Studene planine često duvaju vetrovi, što je posebno izraženo tokom zimskih meseci, te su zime oštre i opore, zbog čega je i dobila takav naziv. U toku vegetacionog perioda i lepog vremena planinski greben je travnata poljana puna raznog cveća pa jedan njen deo ima naziv Cvetalica. Ipak u jesen je Studena planina posebno lepa.
           Uspon do vrha kreće iz Pustopolja (3 km od Ušća), a silazak kod Polumira. Staza je dužine oko 21 km sa oko 1000 metara visinske razlike.

 

 

                                                                                                       PROGRAM PUTA

Subota – Polazak iz Beograda u 06:00 h sa parkinga na uglu ulica Drinske i Sarajevske. Uz usputnu pauzu putovanje do manastira Pridvorica na obroncima Golije. Od manastira pešačimo do Košaninovih jezera i vrha Molitva i kružnom stazom se vraćamo na polaznu tačku. U popodnevnim časovima krećemo u smeštaj.
Nedelja – u 06:30h – busom idemo do mesta starta za Savinu isposnicu u steni i dalje na vrh Smdljuč na Čemernu. Oni koji ne idu na pešačenje od 30 km, posle obilaska isposnice vraćaju se istim putem nazad na startnu tačku. Ostatak dana mogu se šetati u okolini smeštaja i uživati u prirodi koja je u tom kraju vrlo izdašna.
Ponedeljak  – posle doručka idemo na laganu pešačku turu.
Utorak .- 6:30h polazimo busom do mesta starta na Studenu planinu, na vrhove Kavgalija i Cvetalica. Ko ne želi da ide na ovaj uspon, može ostati dole i šetati (do spomenika ratnika i dalje ravnim terenom…). Povratak u popodnevnim časovima kružnom stazom u Polumir. Očekivano vreme dolaska u Beograd do 22h.

                                                                                                                                                                        

Vodič: Dragana Rajblović – (vodička licenca UIAA MB 452)                                                                                                                                                  Prijave na mail: altionline@gmail.com

                                 

                                                                                                                                      

Za pešačke ture sa sobom poneti: mali ranac sa nešto hrane (sendviči, suvo voće, koštunjavi plodovi…), najmanje 1,5 l vode. Kremu za sunčanje, naočare, kišnu kabanicu, rezervnu presvlaku (odeću i obuću…) koju ostavljamo u busu. Obući se prikladno pešačenju, trenerku ili drugu odeću koja je udobna.

 

 

Na osnovu Zakona o turizmu i Službenog glasnika RS, br. 17/2019, putovanje je samo za planinare koji imaju planinarsku karticu Planinarskog saveza Srbije sa overenom markicom za tekuću godinu i da se planinarska akcija organizuje u skladu sa statutom Sportskog kluba Alti.

 

Učesnici na akciju polaze na sopstvenu odgovornost, uz pridržavanje preporuka za nastavak trenažnog procesa u svim sportskim objektima vrhunskih sportista i ostalih sportista u sistemu sporta Republike Srbije, a sa ciljem primena mera prevencija i smanjenja rizika prenošenja virusa SARS-CoV-2, koje je doneo Krizni štab za suzbijanje zarazne bolesti Covid-19,  kao i uz pridržavanje mera Pravilnika o bezbednosti i odgovornosti u izvođenju planinarskih aktivnosti Planinarskog Saveza Srbije: http://www.pss.rs/wp-content/uploads/2015/11/6-pravilnik-o-bezbednosti.pdf. Napominjemo da prema Zakonu o turizmu (član 86, stav 4) za putovanje nije obezbeđena zaštita u pogledu garancija putovanja.