Posted by & filed under Planinarske akcije u Svetu.

 

 

                                 Vulkan Treskovac (Trescovat) 755m

 

                                                                                                              

 

            Vulkanska litica Treskovac uzdiže se na levoj obali Dunava suprotno od naselja Lepenski Vir (jedno od najvećih i najznačajnijih mezolitskih i neolitskih arheoloških nalazišta u periodu od oko 9500 godina pne) i predstavlja džinovskog čuvara ovog praistorijskog naselja.

 

 

            Treskovac je imao veoma značajnu ulogu za stanovnike Lepenskog vira koji su na osnovu ovog vrha i izlazaka i zalazaka sunca merili vreme (što se smatra prvim solarnim kalandarom). Naime Sunce tačno izlazi iznad vrha Treskovca od 20. aprila do 1. maja, a sazvežđe Vlašića (Plejade) prestaje da se vidi na noćnom nebu iznad Lepenskog vira upravo 20. aprila. Tako su se ove dve nebeske pojave koristile za određivanje pravog početka godine ili leta, odnosno početka toplijeg vremenskog perioda za žitelje ovog praistorijskog naselja.
             Akademik Dragoslav Srejović, pronalazač Lepenskog vira, naglašavao je da Treskovac predstavlja “najstalniju i najmonumentalniju figuru” u svetu Lepenaca koji su svetilišta pravili podražavajući trapezoidni oblik ovog vulkana, ali i osnove kuća – koliba u kojima su živeli.

 

 

           Treskovac pripada rumunskom nacionalnom parku Parcul Natural Porțile de FierI (Park prirode Gvozdena Vrata). Obuhvata površinu od 115655 hektara, kao najveci nacionalni park u Rumuniji.

            Na naš cilj putujemo preko Pančeva, Кovina i Bele Crkve do graničnog prelaza Кaluđerovo – Najdaš sa Rumunijom. Po prelasku granice, put nastavljamo ka Dunavu. Putujući duž leve obale Dunava, videćemo izbliza čuvenu stenu na ulazu u Đerdapsku klisuru „Babakaj“, rumunske vetrenjače, ostatke tvrđave, avetinjski napuštene zgrade naselja “Cozla”. S druge strane Dunava gledamo srpsku obalu reke, Golubačku tvrđavu, stenovite litice, rečne zalive i na kraju stajemo tačno preko puta Lepenskog vira.

 

 

          Staza za pešačenje kreće sa 95 mnv umerenim usponom kroz šumu posle čega se izlazi na livade pune prolećnog cveća odakle puca pogled na Lepenski vir, a potom opet šumskim putem i uzbrdo do vrha Treskovac. Vrh je stenoviti plato, tj ohlađena vulkanska gromada sa kog se vide vrhovi Đerdapske klisure (Sokolovac, Čoka njalta…), ali i moćni Dunav.
        Posle pauze i uživanja na vrhu (sa kog nam se uopšte ne polazi) vraćamo se nizbrdo drugom stranom vulkana koja ima lepše predele, vidikovce i atraktivnija je od one u usponu.

          Staza je kružna i dužine oko 11 km, sa kumulativnim usponom od 660 metara. Sa sve pauzama, na stazi smo ukupno oko 6-7 sati.

 

 

 

Pošto je put dug (vožnja traje 3 sata, ali se i na granici zadržavamo neko vreme), sem kratkih pauza za toalet/kafu, nećemo imati vremena za odlazak u restoran posle ture na putu za Beograd. Ako ne bude dužih zadržavanja na granici u Beograd bi trebalo da stignemo najkasnije do 23h. Stoga ponesite hranu za ceo dan. Ko voli kafu bolje da ponese u termosu. Deo hrane/pića možete ostaviti i u busu, za povratak.

Zbog svega prethodno navedenog, ujutru polazimo tačno u 6:00h. Nećemo moći da čekamo bilo koga ko kasni.

 

Polazak iz Begrada je u 6:00 h sa parkinga na uglu ulica Drinske i Sarajevske. Povratak se očekuje do 23h                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                  Prijave na mail altionline@gmail.com                                                                                                                                                                                                                      Vodič: Dragana Rajblović SK „Alti“ (vodička licenca UIAA MB 452) 

 

**U slučaju otkazivanja potrebno je naći zamenu, jer u protivnom novac neće biti vraćen

 

Sa sobom poneti: mali ranac sa nešto hrane (sendviči, koštunjavi plodovi, suvo voće…), najmanje 1,5 litar vode, kremu za sunčanje, naočare, kišnu kabanicu, rezervnu presvlaku (majicu) i rezervnu obuću. Obući se prikladno pešačenju tj obuću koja se ne kliza (patike ili gojzerice), trenerku ili drugu odeću koja je udobna, kao i jaknu prilagođenu godišnjem dobu. Najbolje je imati na sebi slojevitu odeću. Sve što ponesete duplo (obuću, odeću…) može se tokom pešačenja ostaviti u busu.

 

Fotografije: https://www.rustikatravel.com/

 

Na osnovu Zakona o turizmu i Službenog glasnika RS, br. 17/2019, putovanje je samo za planinare koji imaju planinarsku karticu Planinarskog saveza Srbije sa overenom markicom za tekuću godinu i da se planinarska akcija organizuje u skladu sa statutom Sportskog kluba Alti.

 


Učesnici na akciju polaze na sopstvenu odgovornost, uz pridržavanje preporuka za nastavak trenažnog procesa u svim sportskim objektima vrhunskih sportista i ostalih sportista u sistemu sporta Republike Srbije, a sa ciljem primena mera prevencija i smanjenja rizika prenošenja virusa SARS-CoV-2, koje je doneo Krizni štab za suzbijanje zarazne bolesti Covid-19,  kao i uz pridržavanje mera Pravilnika o bezbednosti i odgovornosti u izvođenju planinarskih aktivnosti Planinarskog Saveza Srbije: http://www.pss.rs/wp-content/uploads/2015/11/6-pravilnik-o-bezbednosti.pdf. Napominjemo da prema Zakonu o turizmu (član 86, stav 4) za putovanje nije obezbeđena zaštita u pogledu garancija putovanja.