Posted by & filed under Najave, Planinarenje u Srbiji.

 

 

                                         Golija – vodopadi Izubre

 

                                                                                                              01.05.

 

            Golija je planina u jugozapadnoj Srbiji, zapadno od Raške. Nalazi se 40 km jugozapadno od Ivanjice i 32 km severno od Novog Pazara. Pruža se u smeru zapad-istok u dužini oko 32 km. Golija je 2001. godine proglašena za Park prirode, a Rezervat biosfere „Golija-Studenica“ je pod zaštitom UNESKO-a. Ova planina veoma je bogata bistrim izvorima, a najpoznatije reke koje izviru na Goliji su Studenica i Moravica, dok je reka Izubra krasi svojim vodopadima.
            Izubra predstavlјa izuzetnu prirodnu vrednost i u svom toku formira ambijent kanjona kroz živopisne predele, obrasle gustom mešovitom šumom bukve i graba, sa zimzelenim stablima smrče. Na obe strane rečnog toka Izubre uzdižu se stene koje ovu reku čine specifičnom i posebnom. U središnjem delu toka formirana su tri kaskadna vodopada, čija ukupna visina iznosi oko 20 m. Sami vodopadi nalaze se u prvoj zoni zaštite, što govori o njihovoj nesumnjivoj prirodnoj vrednosti. Na samom kraju toka, nizvodno od vodopada, Izubra formira niz slapova i bukova koji upotpunjuju divlji i naizgled prašumski ambijent.

 

 

 

 

         Za obilazak vodopada Izubre pešačenje ćemo započeti iz sela Devići, odakle pravimo kružnu stazu ukupne dužine 12 kilometara, sa oko 400 metara visinske razlike kumulativno. Staza nije teška i nema zahtevnih deonica. Najviša tačka koju ćemo doseći je 1150 mnv.

        Po završenom pešačenju vraćamo se na početnu tačku i busom idemo u Studenicu, jedan od najstarijih srpskih srednjovekovnih manastira. Studenicu je 1186. g osnovao župan Stefan Nemanja, rodonačelnik dinastije Nemanjića. 1206.g. na mesto igumana dolazi princ Rastko — u monaštvu prvi arhiepiskop srpski, Sveti Sava — i pod njegovim starateljstvom Studenica postaje kulturno, umetničko, bolničko i duhovno središte srpske države.

         Bogorodičina crkva danas čuva mošti velikog župana Stefana Nemanje, velike županice Ane (Anastasije) Nemanjić, prvog srpskog kralja, Stefana Prvovenčanog i kralja Stefana Radoslava.
      Manastir je poznat i po svojoj zbirci fresaka iz 13. i 14. veka, od kojih je najpoznatija freska Raspeće Hristovo iz 1207. g. Od 1986. Godine Studenica je pod zaštitom je UNESKO-a.

 

 

Polazak iz Beograda je u 6:00h  sa parkinga na uglu ulica Drinske i Sarajevske. Povratak se očekuje do 23:00h 

Kotizacija: 3500,oo

Vodič: Dragana Rajblović – (vodička licenca UIAA MB 452) 

Prijave na mail: altionline@gmail.com

 

**U slučaju otkazivanja potrebno je naći zamenu, u protivnom novac neće biti vraćen 

                        

 

Sa sobom poneti: mali ranac sa nešto hrane (sendviči, koštunjavi plodovi, suvo voće…), najmanje 1,5 litar vode, kremu za sunčanje, naočare, kišnu kabanicu, rezervnu presvlaku (majicu) i rezervnu obuću. Obući se prikladno pešačenju tj obuću koja se ne kliza (patike ili gojzerice), trenerku ili drugu odeću koja je udobna, kao i jaknu prilagođenu godišnjem dobu. Najbolje je imati na sebi slojevitu odeću. Sve što ponesete duplo (obuću, odeću…) može se tokom pešačenja ostaviti u busu.

 

 

 

Na osnovu Zakona o turizmu i Službenog glasnika RS, br. 17/2019, putovanje je samo za planinare koji imaju planinarsku karticu Planinarskog saveza Srbije sa overenom markicom za tekuću godinu i da se planinarska akcija organizuje u skladu sa statutom Sportskog kluba Alti.

 


Učesnici na akciju polaze na sopstvenu odgovornost, uz pridržavanje preporuka za nastavak trenažnog procesa u svim sportskim objektima vrhunskih sportista i ostalih sportista u sistemu sporta Republike Srbije, a sa ciljem primena mera prevencija i smanjenja rizika prenošenja virusa SARS-CoV-2, koje je doneo Krizni štab za suzbijanje zarazne bolesti Covid-19,  kao i uz pridržavanje mera Pravilnika o bezbednosti i odgovornosti u izvođenju planinarskih aktivnosti Planinarskog Saveza Srbije: http://www.pss.rs/wp-content/uploads/2015/11/6-pravilnik-o-bezbednosti.pdf. Napominjemo da prema Zakonu o turizmu (član 86, stav 4) za putovanje nije obezbeđena zaštita u pogledu garancija putovanja.